Kako se gljive razmnožavaju

Što su i kako se gljive razmnožavaju

Gljive imaju veliki značaj u ekološkim procesima kopnenih ekosustava jer razgrađuju mrtve organske tvari biljnog podrijetla pa time utječu na zdravlje šuma i biljaka. Iako su paraziti hrane se starim i oslabljenim biljnim organizmima, dok su istovremeno gljive hrana većini životinja koje slobodno žive u šumama.

U svijetu postoji i preko 1,5 milijuna vrsta gljiva i vrlo su rasprostranjene, a tome pridonosi način kako se gljive razmnožavaju. Gljive se nalaze iznad površine i ispod površine zemlje ili drveta na kojem rastu. Iznad zemlje dio gljive se naziva plodište, a zapravo tijelo gljive koje se zove micelij raste ispod površine zemlje. Micelij se sastoji od isprepletenih tankih niti koje se nazivaju hifa putem kojih gljiva upija vodu i mineralne tvari iz vode.

Kako se gljive razmnožavaju ima veze i sa načinom kako one žive u simbiozi sa drugim biljkama, što se naziva mikoriza. Kada gljiva živi u simbiozi sa drvetom njezin donji dio se isprepliće da stabljikom koja hrani gljivu.

Načini kako se gljive razmnožavaju

Postoje spolni i nespolni načini kako se gljive razmnožavaju, no u velikoj većini gljive se razmnožavaju nespolno. Kada je plodište gljive zrelo i sazrelo iz njega će na tlo ispadati spore. Spore su vrlo sitna okom jedva primjetna zrnca koja se nalaze na donjoj strani klobuka gljive. Zapravo se na stanicama stvaraju izbočenja u obliku pupa koje će rasti do neke veličine te kad sazre će se odvojiti od stanice i pasti na tlo.

Spore koje su pale na tlo ili će pustiti vlastite niti, hife kojima će izgraditi podzemni micelij ili će životinje i vjetar spore raširiti dalje na druge površine gdje će se razviti gljive kada padnu na plodno tlo ili drvo. Zanimljivo je da kod svake gljive kad je plodište zrelo postoji nekoliko milijardi tih sitnih spora koje će se dalje raširiti i tako proširiti vrstu.

Zanimljivo je kako se gljive razmnožavaju nespolnim putem proizvodeći same svoje spore koje trebaju samo plodno tlo ili neku biljku sa kojom će se živjeti u simbiozi.

Kako se gljive razmnožavaju mogu biti korisne, ali i štetne

Gljive kao organizmi koji žive na tlu ili u simbiozi sa drugim biljkama mogu biti vrlo korisne za ekosustav i pomoći šumskim područjima da budu zdrava jer razgrađuju otpadne tvari i truleži čime se hrane. Jednako tako jestive gljive su vrlo zdrave za ljudski organizam kada se primjenjuju u ljudskoj prehrani. No, kako se gljive razmnožavaju one jestive, tako se razmnožavaju i otrovne gljive. Otrovnih gljiva ima jako puno, zapravo više nego jestivih, a stupanj njihove otrovnosti može biti vrlo koban za čovjeka i životinje. Zapravo, više je čovjek ugrožen ako se upušta u branje gljiva a nije stručnjak, pa vrlo lako može zamijeniti jestivu za otrovnu gljivu.

No, kako se gljive razmnožavaju ima ih različitih vrsta, koriste se i u procesima fermentacije kod proizvodnje kruha, vina, piva, te u proizvodnjama mliječnih kiselina, limunskih kiselina, antibiotika, riboflavina i drugih proizvoda.

Postoje i loše gljive i to su parazitske gljive koje kad au simbiozi uništavaju svog domaćina uzrokuju bolesti svog domaćina. Tako na primjer takve parazitske gljive mogu biti uzrok preko 50% biljnih bolesti, te mogu uzrokovati propadanje namirnica jer izlučuju mikotoksine koji dovode do teških trovanja ljudi i životinja.

Tagovi: gljive, gljive razmnožavaju, hifa, micelij, spore