Kako nastaje vjetar

Što je vjetar i kako nastaje vjetar

Što je zapravo vjetar i kako nastaje vjetar? Vjetar je strujanje zraka koje je uglavnom vodoravno, a nastaje zbog promjene temperature zraka. Kada se zrak zagrije on će se širiti i postati lakši pa će se dizati uvis, a hladniji zrak je teži pa će se spuštati. Uslijed tog miješanja toplog i hladnog zraka nastaje strujanje koje nazivamo vjetar u točci gdje se topli i hladni zrak miješaju.

Kako nastaju vjetrovi na globalnoj razini i kako se razlikuju od lokalnih vjetrova? Na globalnoj razini na području oko Ekvadora gdje je toplina Sunca najjača topli se zrak diže na veliku visinu i krene se kretati prema južnom i sjevernom polu gdje je zrak puno hladniji jer sunčeva toplina na polovima nije jaka. Kretanjem tog globalnog toplog zraka negdje na dvije trećine svog puta prema polovima taj se zrak počinje hladiti i spuštati na niže razine jer se i miješa sa hladnim zrakom koji dolazi sa polova, te tim miješanjem dolazi do globalnih vjetrova.

No, kako nastaje vjetar koji je lokalni, te na koji zapravo jednako utječe toplina no tu se vjetar stvara lokalno kada se tople zračne mase miješaju sa hladnim zračnim masama na nekom lokalno manjem području, te također kao posljedica konfiguracije tla, brda, planina, mora i slično. Te vrste vjetrova nastaju i uslijed zagrijavanja i hlađenja Zemlje karakteristični za prostore gdje se spajaju mora i kopna.

Kako nastaje vjetar u priobalnom području i vrste

Sunce svoje zrake spušta na površinu Zemlje pod različitim kutevima na kopneni dio ali i na morski dio pokriven vodom. Naš je priobalni pojas vrlo specifičan zbog planina koje dijele kopneni dio Hrvatske od priobalnog morskog dijela. Upravo zbog toga dolazi do izmjene tlaka i stvaranja džepova kod izmjene toplih i hladnih strujanja, te je to način kako nastaje vjetar u našem priobalnog dijelu zemlje koji je drugačiji nego u kopnenom dijelu zemlje.

Kako nastaje vjetar koji nazivamo bura za koju svi jako dobro znamo jer je to najsnažniji vjetar u našim područjima upravo je posljedica miješanja hladnog zraka s Velebita i toplog zraka koji se s mora diže do velebitske visine i tamo se miješa sa hladnim planinskim zrakom. Najjača zabilježena bura od 307 km/h zabilježena je između tunela Sv. Rok i Maslenice 2003. godine, dok je druga najjača bura zabilježena na Paškom mostu 234,72 km/h, no niti Krčki most ne zaostaje puno sa svojom burom od 221,8 km/h. Ono što je specifično za buru jest da ona vrlo brzo mijenja smjerove i dolazi u velikim naletima, prvo se smiri pa onda snažno udari zbog čega je vrlo opasna i nepredvidiva.

Vrste vjetrova kod nas i kako nastaje vjetar

Kako nastaje vjetar ovisi dakle o području izmjeni tlaka toplog i hladnog zraka, no vrste vjetrova ovise o smjerovima kretanja, jačini i načinu strujanja zraka. Dakle bura kao najpoznatiji vjetar za naš priobalni pojas puše s kopna preko planina prema moru, vrlo je promjenjivog smjera i velike snage. Burin je vjetar koji puše noću s kopna karakterističan za sjeverni Jadran u smjeru sjever istok.

Tramontana je vrlo slična buri no ovaj vjetar je puno stabilniji od bure, te puše ravnomjernije. Grego levante koji puše istok sjever istok je zimski vjetar koji je vrlo jak a dolazi od grčkog Jonskog mora do Jadrana i osjeća se u južnim dijelovima Jadrana. Kako nastaje vjetar jugo koji se kreće jugo istočno objašnjava to da sa sobom donosi kišu i dolazi iz atmosfere sa lošim biometeorološkim prilikama.

Možda su manje poznati levant vjetar istočnjak sličan buri, no za razliku od bure to je topli vjetar koji se pojavljuje kad je vrijeme toplo i lijepo. Oštro je vjetar koji puše sa juga, vrlo je jak, no karakterizira ga kratko trajanje, a predstavlja prelazak između juga i lebića. Lebić je jugozapadni vjetar koji puše nakon juga. Maestral je ugodan vjetar koji puše po ljeti i donosi osvježenje u vrućim ljetnim mjesecima. Ako vas više zanimaju smjerovi i kretanja pojedinih vjetrova proučite ruže vjetrova koje predstavljaju grafički prikaz kretanja vjetrova na određenom mjestu.

Tagovi: bura, ruže vjetrova, strujanja, strujanja zraka, vjetar, zrak